22°C weather icon

Žene kroz povijest Primorja

19.04.2011.

19.4.2011.

ŽENE KROZ POVIJEST PRIMORJA U hotelu Park 14. travnja predavanje koje su organizirali Gradsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova i Forum žena SDP-a pobudilo zanimanje javnosti

Lid Primorke od Antike do 30. godina 20. st. u knjizi

Naslov U teškim okolnostima preuzimale su inicijativu

Nakon okruglog stola koji je upriličen za Međunarodni dan žena na temu 'Žene kroz povijest Makarskog primorja' svoj rad Josip Karamtić, prof. povijesti i povijesti umjetnosti, približio je i široj javnosti na predavanju koje su u hotelu Park organizirali Gradsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova i Forum žena SDP-a Makarske






Kako je uvodno istaknula Ana Dragičević, predsjednica Povjerenstva, ovo je prvi put da je dotaknuta tema žene na Makarskom primorju kroz povijest. značajna je podloga za buduće znanstvenike koji će se baviti ovom problematikom. Jagoda Martić, predsjednica Foruma, podsjetila je kako je sve počelo činjenicom da na Primorju nema ulice niti ustanove koja nosi ime žene. Bavljenje ovom temom trebalo bi označiti kraj takvoj praksi jer je kroz povijest bilo puno žena koje su svojim djelima zaslužile da ulice nose njihova imena. Vrijedan materijal uobličit će se u Monografiju, a razmišlja se i o nastavku istraživanja o ulozi žene do danas.
Zalazeći u literaturu, postajalo je jasno kako pitanje «Ima li uopće zaslužnih žena u lokalnoj povijesti našeg grada i šireg zavičaja?» neće ostati neodgovoreno, istaknuo je Josip Karamatić, prof., dodajući kako je povijest dugo bila bez ženskog glasa. Promatrana i bilježena iz muškog rakursa, nije pridavala ženi veliku pozornost. Uvijek ih se promatralo u kontekstu svakodnevnice. Bile su zarobljene strogim društvenim konvencijama, ostavljene tamo negdje u zapećku. Tu i tamo bljesnule bi svojim djelom rijetke, a onda bi ih već suvremenici brzo zaboravili ne spominjući ih više.
Ženska povijest, značajan i zanimljiv segment lokalne povijesti, u ovom je radu sagledana u kontekstu potrage za imenima zaslužnica čiju bi uspomenu valjalo sačuvati od zaborava i istaknuti. Obilježavanje ne mora biti pompozno, dovoljno je iskazati interes za vrijeme u kojem je pojedina žena živjela i prepoznati njene zasluge. Mnogima, vidjeti ćemo, nije sačuvano ime, poznajemo ih samo po prezimenu, a znamo sve o njihovim djelima ili je u drugom slučaju do nas došlo samo ime pojedine žene, s malo ili nimalo popratnih detalja. U oba slučaja moramo otvarati vrata spoznaji, uspoređivati i propitivati dostupnu zavičajnu historiografsku literaturu.
Žene ne mogu više ostati tamo negdje po strani. Njihova nazočnost u prošlosti sada je barem detektirana i predstavljena na jednom mjestu. Svjesni smo kako je tema široka i da je mogla biti studioznije obrađena. Nisu u radu dotaknute žene kao motiv književnih djela domaćih autora, nema spomena o ženama iseljenicama ili kako smo možda očekivali, o političarkama. Historiografski okvir, na kome je baziran rad, je konvencionalan, žene su promotrene na određenom prostoru u određenom vremenskom odsječku, a sve u svjetlu izabrane literature, zaključio je Karamatić.


Zaslužuju uspomenu
Osobnosti koje su svojim pozivom i djelovanjem ostavile traga, a nas obvezale da ih zadržimo u dostojnoj uspomeni - drveničke žene, žena iz obitelji Nikolić, Kate Dimovica, Ana Ivičević, Andrijana Kačić, Andrijana Vranjican, Ursula Kačić Nonković, Bianka Invernizzi, Roza Puović).

makarska logo