22°C weather icon

Provedbene odredbe Izmjena i dopuna PPU Grada Makarske - prijedlog

08.04.2009.

Na temelju članka 100. Zakona o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07), članka 32. Statuta Grada Makarske („Glasnik Grada Makarske“, broj 9/07), temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Makarske („Glasnik Grada Makarske“, broj 7/07), na Gradskom vijeću Grada Makarske na ___. sjednici, održanoj ______________ 2009. godine, donijelo je



O D L U K U

o donošenju Prostornog plana uređenja Grada Makarske




II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE




Članak 1.

(1) Donose se Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Makarske ( "Glasnik Grada Makarske ", br. 8/06, 16/07 i 17/08), u daljnjem tekstu : Plan.
(2) Plan je izradila tvrtka Arching d.o.o. iz Splita.



Članak 2.

(1) Plan iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata “Prostorni plan uređenja Grada Makarske” koji sadrži tekstualni i grafički dio Plana kako slijedi:


A. TEKSTUALNI DIO

I. OBRAZLOŽENJE

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

B. GRAFIČKI DIO

II. Kartografski prikazi:

1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA M 1:25000
- Površine za razvoj i uređenje

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE
2.A. Promet M 1:25000
2.B. Pošta i telekomunikacije M 1:25000
2.C. Energetski sustav M 1:25000
2.D. Vodnogospodarski sustav M 1:25000

3. UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA
3.A. Graditeljska baština M 1:25000
3.B. Prirodna baština M 1:25000
3.C. Područja posebnih ograničenja M 1:25000
3.D.a Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite M 1:25000
3.D.b Područja primjene planskih mjera zaštite M 1:25000

4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA M 1: 5000




Članak 3.

U članku 12. stavak 1. se mijenja:
- građevinsko područje naselja Makarska površine 385,58 ha:
U točki 6. sportsko-rekreativna namjena unutar naselja briše se “Ratac” i dodaje “Donja luka”
U točki 7. poslovna namjena uslužnog obilježja unutar naselja briše se “Požare”
U članku 12. stavak 2. se mijenja:
- građevinsko područje naselja Veliko Brdo površine 48,93 ha:



Članak 4.

U članku 14. stavak 2. mijenja se 6.60 ha, sa 14.30 ha.



Članak 5.

U članku 26. stavak 3. mijenja se i glasi:
Izvorište potoka Vepric štiti se vodozaštitnim područjem I. i II. kategorije koje obuhvaća zaštitu obostranih obala uzvodno od svetišta Vepric do izvorišta.


Članak 6.

U članku 29. točka 5. stavak b) se ukida, te u stavku e) biše se “Postojeći autobusni kolodvor u centru grada i”.
U točki 6. alineja 1. dodaje se riječ “lukobran”.


Članak 7.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđena je ukupna površina građevinskog područja naselja od 434,51 ha.


Članak 8.

U članku 34. riječ “6,60 ha” mijenja se sa “14,30 ha”.



Članak 9.

U članku 35. stavak 4.) mijenja se i glasi:
Na područjima iznad JTC gdje nema izgrađenih sustava odvodnje otpadnih voda, do izgradnje sustava odvodnje otpadnih voda, odvodnja otpadnih voda rješavat će se na način da se građevine s kapacitetom do 10 ES (korisnika) priključuju na nepropusnu septičku jamu odgovarajuće veličine I tehničkih svojstava.



Članak 10.

Članak 36. stavak stambene građevine mijenja se i glasi:

- STAMBENE GRAĐEVINE namijenjene stanovanju i po tipologiji razlikuje se:
- slobodnostojeće kuće (niske i srednje građevine)
- dvojni objekt
- nizovi
- vila
- urbana vila
- višestambene građevine (niske, srednje I visoke građevine)




Članak 11.

Člancak 37 mijenja se i glasi:
(1) Kiosci su tipske privremene manje montažne građevine, a služe za prodaju tiska, duhana, galanterije, voća i povrća, sezonskih plodina i vršenja drugih manjih ugostiteljskih i obrtničkih usluga.
(2) Uvijeti za postavljanje građevina iz stavka 1. ovog članka određuju se odlukom predstavničkog tijela Grada makarsk, a u skladu sa zakonom.




Članak 12.

Članci 38. i 40 se ukidaju



Članak 13.

Člank 41. mijenja se i glasi:

(1) Građevine mogu imati podrum i/ili suteren. Podrum je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena.
(2) Kota neposrednog pristupa podzemnoj etaži - podrumu ili garaži u najvećoj širini 3,5 m ne računa se kao najniža točka konačno zaravnatog terena neposredno uz građevinu.
(3) Ako je visinska razlika najviše i najniže kote prirodnog terena uz građevinu do 1,5 m, teren se smatra ravnim, a ako je ta visinska razlika veća, teren se smatra kosim.


(4) Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnatog terena mjreno na najnižoj točki uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i/ili suterena (ispod poda kata ili krova).
(5) Na kosom terenu iz stavka 4. ovog članka dopušta se gradnja pristupa u podrumsku etažu koji se ne obračunava kao najniža kota uređenog terena uz građevinu.
(6) Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena
(7) Suteren (S) je dio građevine čij se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50% svoga volumena u konačno zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena
(8) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.
(9) Visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine a njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m
(10) Prostor ispod kosog krova i zadnja ploča (bez nadozida), smatra se tavanom i može se koristiti kao stambeni prostor. U tom slučaju je moguće izvesti terasu unutar jednog dijela kose krovne plohe. Tavan se ne smatra etažom ukoliko se ne koristi kao stambeni prostor.




Članak 14.

U članku 42. stavak 1. mijenja se i glasi:

(1) Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjega kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova. Max. visina nadozida potkorovlja ne može biti viš od 1,2 m .
(2) Potkrovlje se smatra nadzemnom etažom ako je namijenjeno stanovanju.

Dodaje se novi stavak (3) koji glasi
(3) Nagibi kosog krova može biti od min. 20° do max. 30°.


Članak 15.

U članku 45. dodaje se novi stavak (5) koji glasi

(5) U pomoćnim građevinama stambene namjene moguće je imati i poslovnu namjenu (trgovina, ugostiteljstvo, obrti i sl.)



Članak 16.

Naslov iznad članka 46. briše se, a sam članak 46. se mijenja i glasi:

Ovim Prostornim palnom se utrvrđuju slijedeći uvijeti za gradnju slobodnostojećih stambneih objekata.

NISKE STAMBNENE GRAĐEVINE
Niske stambene građevine su građevine maksimalne visine Po/S+P+3

SREDNJE STAMBNENE GRAĐEVINE
Srednje stambene građevine su građevine maksimalne visine Po/S+P +4

VISOKE STAMBENE GRAĐEVINE
Visoka stambena građevina je građevina čija ukupna visina prelazi prije navedenu visinu Po/S+P+4
Ovim prostornim planom dozvoljava se samo rekonstrukcija postojećih visokih građevina





Članak 17.

Članak 48. se briše



Članak 18.

U članku 49. stavku 1. brišu se alineje 5. I 6.


Članak 19.

U članak 50. stavku 1. u alineji 4. briše se točks 3 a u alineji 5. briše se točka 3


Članak 20.

U Članku 52. dodaje se stavak 3. koji glasi:

(3) Višestambene građevine su one građevine koje imaju više od 8 stambenih jedinica.
Višestambene građevine mogu se graditi kao niske ili srednje građevine.






Članak 21.

U članku 53. stavak 2, briše se točka te se stavlja zarez i dodaje tekst “ osim za potrebe izgradnje stanova POS-a za koje je potrebno osigurati namjanje 1.3 P.M. po stambenoj jedinici, a iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

(4) Ukoliko se parkiranje ne može osigurati na predmetnoj čestici, isto je moguće osigurati na zasebnoj.



Članak 22.

Iza članka 53, dodaju se članci 53a, 53b, 53c, 53d, 53e

Članak 53a.
Za građevine stambene namjene utvrđuju se uvijeti za:
a) izgrađeni dio građevinskog područja naselja
b) neizgrađeni dio građevinskog područja naselja



Članak 53b.

a) Gradnja građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja dijeli se na:
a.1. Postojeće izgrađene građevine
a.2. Interpolacija



Članak 53c.

a. 1. Postojeće izgrađene građevine

(1) Pod postojećom izgrađenom građevinom podrazumijeva se građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (N.N. 76/07) sa njom izjednačena

(2) Postojeće građevine se mogu rekonstruirati u skladu sa ovim odredbama.


(3) Građevine se mogu graditi kao slobodnostojeće, dvojne i u nizu.

(4) Koeficijent izgrađenosti (kig) za građevinu za koju se vrši rekonstrukcija iznosi najviše:
- za slobodnostojeće građevine: 0,6
- za dvojne građevine: 0,6
- za građevine u nizu: 0,6

(5) Za postojeće građevine kod kojih je koeficijent izgrađenosti veći od koeficijenta izgrađenosti (kig) iz stavka (4) ovog članka rekonstrukcija je dozvoljena u postojećim (tlocrtnim) gabaritima građevine.

(6) Koeficijent iskorištenosti (kis) (nadzemni) za građevinu za koju se vrši rekonstrukcija iznosi najviše:
- slobodnostojeće građevine: 2,4
- za dvojne građevine: 2,0
- za građevine u nizu: 2,0,
a za podzemni dio može iznositi max 0,70


(7) Za postojeće građevine kod kojih je koeficijent iskorištenosti veći od koeficijenta iskorištenosti (kis) iz stavka (6) ovog članka rekonstrukcija je dozvoljena u postojećim (visinskim gabartima)

(8) Najveći dozvoljeni broj etaža iznosi četiri nadzemne etaže (P+3) s mogućnošću izgradnje podruma, a za građevine koje imaju suteren, najveći dozvoljeni broj etaža je (S+P+3).

(9) Najveća dozvoljena visina građevine iznosi 12,50 m za objekte sa podrumom, odnosno 15,0 m a za objekte sa suterenom .

(10) Minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi 4,0 m odnosno od državne ceste i županijske ceste prema posebnim propisima.
Postojeće građevine kod kojih je udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca manja od navedene u ovom stavku zadržavaju postojeći građevni pravac.

(11) Minimalna udaljenost od granica susjednih čestica kod rekonstrukcije postojeće građevine iznosi 3,0 m. Iznimno, udaljenost rekonstruiranog (dograđenog) dijela postojeće građevine od granice susjedne čestice može biti i manja, ali ne manja od 1,0 m od navedene u ovom stavku.

(12) Postojeće građevine izgrađene na udaljenosti manjoj od navedene u predhodnom stavku ovog članka zadržavaju postojeću udaljenost.

(13) Kod rekonstrukcije postojećih objekata kojima se povećavaju stambeni ili smještajni kapaciteti moraju se osigurati nova parkirališna mjesta i to za svaku stambenu i smještajnu jedinicu po jedno parkirno mjesto. Ukoliko nije moguće parkiranje riješiti na predmetnoj čestici, moguće je isto riješiti na zasebnoj građevnoj čestici.

(14) Odstupanja od ovih odredbi za postojeće građevine moguće je kod zaštićenih cjelina naselja ili zaštićenih pojedinačnih građevina i to na osnovu konzervatorske studije.

(15) Postojeće visoke građevine mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima.


Članak 53d.

a.2. Interpolacija građevina


(1) Interpolacija građevina moguća je na neizgrađenim pojedinačnim građevinskim česticama unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja. Gradnja interpoliranih građevina provodi se na temelju odredbi ovog plana.
Najmanja površina građevinske parcele za interpolirane objekte iznosi 200 m2

(2) Interpolirane građevine mogu se graditi samo kao niske građevine.

(3) Niske građevine mogu se graditi kao samostojeće građevine, dvojne građevine ili građevine u nizu.

(4) Niske građevine mogu se graditi do maksimalne visine podrum / suteren, prizemlje i 3 kata (Po/S + P + 3) odnosno do maksimalne visine vijenca od 12,5 m za objekte sa podrumom te 15,0 m za objekte sa suterenom, mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu.

(5) Koeficijent izgrađenosti (kig N) nadzemni može biti max. 0.40. a podzemni koeficijent građevine (kig P) može biti do 0.7.

(6) Interpolirane građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 3,0 m od susjedne međe. Iznimno od ove odredbe može se graditi i na manjoj udaljenosti od susjednih međa ali ne na manjoj od one na kojoj je od međe izgrađena susjedna građevina.

(7) Svaka interpolirana građevna čestica mora imati osiguran pristupni put širok minimalno 3,0 m. Ukoliko se pristupni put koristi za više građevnih čestica mora biti širok minimalno 5,0 m i mora imati pješačku stazu široku minimalno 1,5 m.
Iznimka su postojeći pristupni putevi koji ne zadovoljavaju kriterije iz ovog stavka, te oni zadržavaju svoje karakteristike uz obvezu proširenja ako je tehnički izvediva.

(8) Kod interpolacija građevina kada postojeći put presjeca česticu na dva dijela ili kada su sa obje strane tog puta čestice zemlje istog vlasnika, dozvoljava se da se na odvojenom dijelu čestice zemlje, odnosno drugoj čestici zemlje osiguravaju parkirališna mjesta za potrebe građevine.


Članak 53e.

b) Gradnja u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja

(1) Svaka građevinska čestica u građevinskom području mora imati neposredan kolni pristup na prometnu površinu najmanje širine 3,0 m, ukoliko nije drugačije određeno ovim odredbama.
Izuzetno, ukoliko se zbog konfiguracije terena ne može omogućiti kolni pristup građevinskoj čestici obavezno je uređenje pješačkog pristupa minimalne širine 1,5 m.

(2) Građevna čestica na spoju ulica različitog značaja obvezno se priključuje na ulicu nižeg značaja.

(3) Sabirne ulice unutar naselja moraju imati širinu koja omogućava nesmetano odvijanje dvosmjernog prometa, odnosno najmanje 5,5 m te minimalno s jedne strane pješački pločnik najmanje širine 2,0 m.

(4) Minimalna udaljenost građevnog pravca od regulacijskog pravca iznosi 5,0 m.

(5) Niske i srednje građevine mogu se graditi na udaljenosti od najmanje 3,0 m od susjedne međe.


(6) Građevine se mogu graditi kao niske građevine i kao srednje građevine.

(7) Niske i srednje građevine mogu se graditi kao samostojeće ili dvojne građevine.

(8) Min. površina građevne čestice u neizgrađenom dijelu za:
Niska
samostojeća 400 m2
dvojna 300 m2

Srednja
samostojeća 600 m2
dvojna 500 m2

(9) Niske građevine mogu se graditi do maksimalne visine podrum / suteren, prizemlje i 3 kata (Po/S + P + 3) odnosno do maksimalne visine vijenca od 12,5 m (sa podrumom) ili 15,0 m (sa suterenom) mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu.

(9) Srednje građevine mogu se graditi do maksimalne visine podrum / suteren, prizemlje, i 4 kata (Po/S + P + 4) odnosno do maksimalne visine vijenca od 17,50 m mjereno od najniže točke uređenog terena uz građevinu.

(10) Koeficijent izgrađenosti (kig N) nadzemni može biti max. 0.3. a podzemni koeficijent građevine (kig P) može biti do 0.5.





Članak 23.

Članak 59. mijenja se i glasi:

(1) Građevine mogu imati podrum ili suteren.



Članak 24.

U članku 60. točka 3. briše se riječ “Bilaje”.



Članak 25.

U članku 66. stavak 1. mijenja sei glasi:

(1) Za poslovne građevine trgovačke namjene najmanja površina čestice je 800 m2.
stavak 2. briše se:
stavak 7. mijenja se i glasi:
(7) Za supermarkete potrebno je predvidjeti najmanje 6 parkirališnih mjesta na 100 m2 prodajnog prostora, a za ostale trgovine 4 parkirališna mjesta na 100 m2 prodajnog prostora, koja se moraju osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.


Članak 26.

Iza članka 66. dodaje se članak 66a. koji glasi:
TRGOVČKI CENTRI



(1) Ovim prostornim planom predviđena je izgradnja trgovačkog centra na području Dugiša.
(2) Za trgovačke centre najmanja površina čestice je 20 000 m2
(2) Za trgovačke centre najveći koeficijent izgrađenosti (kig) je 0.50, a najveći koeficijent iskorištenosti (kis) je 1.5.
(3) Najveći broj etaža i visina građevine su Po+P+2, odnosno najveća visina iznosi 21.00 m do visine vijenca. Može imati i više od jedne podrumske etaže.
(4) Najveći koeficijent izgrađenosti podrumske etaže (kig) je 0.70
(5) Najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice prema prometnici je 10 m, a prema susjednim parcelama 5 m.
(6) Podrumska etaža u trgovačkom centru može se koristiti za skladište i za prodajni prostor te za smještaj parkiranih vozila.
(7) Za trgovačke centre potrebno je predvidjeti najmanje 30 parkirališnih mjesta na 1000 BRPN, koja se moraju osigurati na vlastitoj građevnoj čestici.
(8) Na građevnoj čestici potrebno je osigurati manipulativni prostor za dostavna vozila.
(9) U sklopu trgovačkog centra na Dugišu potrebno je osigurati 160 parkirališnih mjesta za potrebe polivalentne sportske dvorane ibazena.


Članak 27.

Iza članka 83. dodaje se novi članak 83a. koji glasi:

PROMETNO-USLUŽNE GRAĐEVINE

(1) Ovim prostornim planom predviđa se izgradnja autobusnog kolodvora na području dugiša.
(2) U sklopu kompleksa autobusnog kolodvora predviđena je I izgradnje garaža (podzemne I nadzemne), servisnih objekata (tehnički pregled I sl), uredskih prostora te ugstiteljskih I trgovačkih sadržaja.


Članak 28.

Članak 91. se ukida


Članak 29.

U članku 93. mijenja se stavak 2. I glasi:

(3) Prenamjena postojećih gospodarskih I poslovnih građevina dopušta se u postojećim gabaritima ili prema kriterijima za izgradnju I smještaj određenog tipa građevine u koji se prenamjenjuje, ukoliko je takva namjena određena ovim Prostornim planom za područje (zonu) u kojem se object nalazi.
(4)

Članak 30.

U članku 95. stavak 1. dodaju se alineje koje glase:

- lugarnice, lovački dom
- streljana
Članak 31.


U članku 98. točka 1. nakon riječi “vidikovci”, dodaje se riječ “ i lugarnice”

Članak 32.



(1) Šumske površine zajedno s postojećim i planiranim zaštitnim površinama zauzimaju ukupno 377,47 ha odnosno 30,03 % kopnenog dijela grada Makarske bez površine Parka prirode Biokovo.


Članak 33.

Članak 122. mijenja se i glasi:

(1) Ugostiteljsko - turistička zona pretežito sportsko-rekreativnog obilježja Platna predviđa se za
sportsko – rekreativnu namjenu bez smještajnih kapaciteta.

(2) Zonu planirati za izgradnju nogometnog igrališta sa atlestskom stazom, sa min. 2 pomoćna nogometna igrališta. Uz nogometni teren planirati mjesto za bacanje kugle, diska, kladiva, skok u vis, skok s motkom, skok u dalj i sl.

(3) Osim nogometnig igrališta planirati i min. 6 tenis igrališta, te min. još 5 polivalentnih igrališta (rukomet, košarka, odbojka).

(4) Dozvoljava se da nogometno igralište ima tribine za max. 5000 gledatelja.

(5) Dozvoljava se izgradnja prateće građevine (klubske prostorije, sanitarije, uprava, ugostiteljstvo i sl.) max. tlocrtne površine 300 m2, i katnosti P+1.

(6) Planirati pješačke veze sa dužobalnom šetnicom.

(7) U prvih 70 m od mora moguće je planirati otvorene bazene.


Članak 34.
Članak 123. stavak (1) se briše, a stavak (2) se mijenja i glasi:

(2) Parkiralište je potrebno smjestiti na zapadnom dijelu prostora s najmanjim kapacitetom od 4 autobusa i 100 automobila.


Članak 35.
U članku 124. riječ “100 m ”, mijenja se sa “70 m”.



Članak 36.
U članku 126. točka 4. briše se riječ “Požare


Članak 37.

(1) Poslovna namjena 39,01 ha ili 8,98 % ukupnog građevinskog područja naselja, a poslovno – proizvodna namjena obuhvaća 20,97 ha ili 4,83 % ukupnog građevinskog područja naselja.



Članak 38.
Članak 128. mijenja se i glasi:

(1) Površina za gospodarsku namjenu (oznaka I2) je:
- područje Volicije - površine 2,04 ha.
(2) Površine za poslovnu namjenu (oznaka K1) su:
- područje Bilaja površine 6,31 ha,
- područje Dugiša površine 13,66 ha,
- područje Volicije površine 17,0 ha.



Članak 39.
Ukidaju se članci 131. i 132.



Članak 40.
U članku 154. dodaje se (3) stavak koji glasi:
(3) Planirano svetište u sklopu svetišta vepric, planirati unutar površine određene ovim Planom, a u skladu sa potrebama svetišta. Detaljna namjena površina razgraničiti će se Upu-a, ukupne površine 3,80 ha.



Članak 41.

(4) Rekonstrukciju postojeće prometne mreže i bolja mreža alternativnog kretanja pješaka će se detaljnije odrediti u prometnoj studiji.


Članak 42.
U članku 162. alineja 2. se ukida


Članak 43.
U članku 178. dodaje se točka 5. koja glasi:

(5) Lukobran – za zaštitu luke planira se izgradnja lukobrana





Članak 44.
U članku 189. točka 5. mijenja se i glasi:

(5) Planira se premještanje postojećeg TV pretvarača sa zaštićene građevine stare Biskupske palače na novu lokaciju koja će se odredit planovima nižeg reda.



Članak 45.

U članku 202.
(2) Ovim Prostornim planom planiraju se nove vodospreme na predjelu Kuka i Zelenke, sjeverno od državne ceste D8 radi opskrbe ugostiteljsko - turističke zone na području Biloševac.
(3) Vodospreme kapaciteta 2x2000 m3 smještene su na području Kuka na koti 175 m.n.v. i Zelenke na koti 75 m.n.v.



Članak 46.

U članku 227. točka 3 mijenja se i glasi:
(3) Za spomenička područja potrebno je odrediti granicu odnosno pripadnu čestiicu, način održavanja i uređenja u planovima nižeg rada.



Članak 47.

(2) Ovim Prostornim planom planirano je proširenje groblja čiji će se obuhvat odrediti u UPU-u Veliko Brdo 2


Članak 48.
U članku 231. mijenja se 3,02 ha sa 5,53 ha



Članak 49.


U članku 245. stavak 1. mijenja se i glasi:
(1) Mreža reciklažnih dvorišta utvrdit će se posebnom odlukom Grada Makarske.




Članak 50.
Članak 249 mijenja se i glasi:

(1) U planovima nižeg reda određenih ovim Odredbama potrebno je voditi računa da se gradnja ne planira na tlima izloženim eroziji, kao i o načelu prevencije od procijenjene opasnosti.



Članak 51.

(1) Za područje grada Makarske sukladno posebnim propisima odredit će se detaljnije zone ugroženosti u naseljenim mjestima, kao posebni elaborat sukladno važećim propisima.



Članak 52.

(3) Planira se dodatna izgradnja zaštitnih objekata radi zaštite naselja od poplava, koja će se detaljnije odrediti posebnim elaboratom.

Članak 53.

(4) Za potrebe grada Makarske izradit će se plan zaštite i djelovanja u ekstremnim situacijama i evidentirati postojeće cisterne, koje će se valorizirati i eventualno zadržati u funkciji (sanacija, rekonstrukcija) kroz posebne projekte.


Članak 54.

(1) Ovim Prostornim planom utvrđuje se obveza izrade sljedećih dokumenata prostornog uređenja:

1. Urbanistički plan uređenja svetišta Vepric (3,77 ha)

2. Urbanistički plan uređenja naselja Veliko brdo 1 (9,36 ha)

3. Urbanistički plan uređenja naselja Veliko brdo 2 (2,71 ha)

4. Urbanistički plan uređenja naselja Zelenka 3 (13,32 ha)
5. Urbanistički plan uređenja naselja Požare (2,53 ha)
6. Urbanistički plan uređenja naselja Zelenka 1 (13,95 ha)
7. Urbanistički plan uređenja naselja Zelenka 2 (7,10 ha)
8. Urbanistički plan uređenja naselja Batinići (3,56 ha)
9. Urbanistički plan uređenja naselja Moča (7,37 ha)
10. Urbanistički plan uređenja naselja Glavica (3,73 ha)
11. Urbanistički plan uređenja naselja Mlinice (1,60 ha)
12. Urbanistički plan uređenja Bilaje 1 (6,12 ha )
13. Urbanistički plan uređenja Bilaje 2 (13,55 ha)
14. Urbanistički plan uređenja Volicija 2 (9,79 ha)
15. Urbanistički plan uređenja Volicija 1 (8,21 ha)
16. Urbanistički plan uređenja groblje sv. Andrija (10,90 ha)
17. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko - turističke zone pretežito sportsko - rekreativnog obilježja Platno (14,30 +akvatorij 11,56ha)
18. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Dugiš 2 (6,10 ha)
19. Urbanistički plan uređenja poslovne zone Dugiš 1 (1,77 ha)
20. Urbanistički plan uređenja kulturno-povijesne cjeline grada Makarske (27,94 ha)
21. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone Makarska – zapad 1(6,20 ha)
22. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone Makarska – zapad 2 (3,20 ha)
23. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone Makarska – zapad 3 (9,00 ha)
24. Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko - turističke zone Biloševac površine dijela 99,40 ha uz pripadajući dio morske površine (162,16 ha)
25. UPU Peškera (3,50 ha)
26. Urbanistički plan uređenja POS-a (2,0 ha) 0



PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE


Članak 55.
(1) Za građevine izgrađene bez rješenja o uvijetima građenja odnosno potvrde glavnog projekta, rješenje o izvedenom stanju odnosno potvrda izvedenog stanja može se izdati ukoliko građevine zadovoljavaju odredbe ovog Plana za izgrađene građevine u izgrađenom dijeli građevinskog dijela naselja.
(2) Promjena namjene moguća je samo u osnovnu namjenu u postojećim gabaritima i uz osiguranje potrebnog broja P.M., ukoliko je to potrebno prema uvijetima za parkiranje za planiranu namjenu.



Članak 56.

(2) Izmjene i dopune Prostornog Plana Grada Makarske izrađene su u 5 (pet) izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Makarske.
Jedan primjerak se čuva u Odjelu za upravljanje imovinom, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Makarska.


Članak 57.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Grada Makarske“.


Klasa:
Makarska,


PREDSJEDNIK
GRADSKOG VIJEĆA:


makarska logo