27°C weather icon

MJESEC KNJIGE - U Galeriji Antuna Gojaka izloženi vrijedni leksikoni i rječnici

04.11.2009.

4.11.09.


Piše: Ivona Ćirak
Snimio: Željko Kovačić


Rječnici i leksikoni, temelj svake narodne knjižnice, i to od početka 17. stoljeća pa do najmodernijih izdanja, izloženi su proteklog utorka u Gradskoj galeriji Antuna Gojaka. Riječ je o djelima iz fundusa Gradske knjižnice Makarska koja su, kako je rekao Marino Srzić, djelatnik biblioteke, inače skrivena od očiju građana i smještena na neprikladnom i skučenom mjestu. - Imamo sreću pa nas Galerija ugosti svakog puta, no ovdje smo ipak samo - gosti - upozorio je Srzić.
Otvaranju izložbe nazočilo je svega desetak prijatelja pisane riječi, pa je Srzić otvoreno kazao kako pretpostavlja da 'profesori hrvatskog i stranih jezika ne drže izložbu zanimljivom'. Djela će se moći pogledati do 6. studenoga.
Izložbu je otvorenom proglasio Ivan Ivanda, zamjenik gradonačelnika, koji je istaknuo kako izloženi djelić fundusa Gradske knjižnice svjedoči o bogatoj kulturnoj baštini ne samo Hrvatske nego i grada. Dotaknuo se i samog prostora koji je, rekli su to i Srzić i ravnatelj Željko Kuluz, neprikladan. - Nadam se da ćemo ova bogata djela u što skorije vrijeme izložiti u što boljim prostorima - obećao je Ivanda koji je izložbu rječnika i leksikona nazvao jednim od najznačajnijih događanja u godini.
Iako na samoj izložbi, koju je kratko predstavio, ravnatelj Gradske knjižnice Željko Kuluz nije govorio o prostoru, priznao je da po normativima makarska biblioteka odavna ne zadovoljava standarde.
- Makarska knjižnica broji 55.000 svezaka, a broj stanovnika se kreće između 15 i 20.000. K tome valja istaknuti da je Makarska i subregionalni centar kojem gravitiraju i neki dijelovi susjednih otoka te Imotska i Vrgoračka krajina. Standardi nalažu oko 1000 kvadrata prostora i to bez zajedničkih prostorija, a mi imamo samo trećinu. Stoga bi Makarska trebala imati posebnu zgradu za biblioteku - kazao je Kuluz koji napominje kako stvar otežava i stanje u školskim knjižnicama koje, veli on, nisu dobro opremljene.
- Školska bi knjižnica morala imati količinu svakog naslova za barem trećinu populacije. Dakle, ako je neka knjiga lektira za osmaše, bar 30% njih bi se time morali opskrbiti u školi. U praksi to nije tako, a osim toga, stalno se mijenja školska lektira - kaže Kuluz.


makarska logo