31°C weather icon

Javna tribina 'Revitalizacija stare jezgre u funkciji razvoja kulturnog turizma': Grad Makarska pozvao građane na sudjelovanje u kreiranju prvog Pravilnika o uređenju stare gradske jezgre

20.05.2016.

Makarska obiluje bogatom kulturno-povijesnom baštinom koju treba valorizirati i povezati. Želi da od grada u koji se dolazi radi mora i sunca postane turističko središte u koje će gosti dolaziti privučeni kulturnim spomenicima i pričom o njezinoj tradiciji. Planom razvoja kulturnog turizma grada Makarske 2015.-2020., predloženi su kulturni projekti i strateški ciljevi, a revitalizacija stare gradske jezgre, inače zaštićenog kulturnog dobra, je ključni projekt. Prvi korak je donošenje Pravilnika o njezinu uređenju, a u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Splitu. Primjenu Pravilnika uz Grad Makarsku financirat će Županija, Ministarstvo turizma, Ministarstvo kulture, EU fondovi.

Radna skupina je formirana, istaknuto je na javnoj tribini ‘Revitalizacija stare gradske jezgre u funkciji kulturnog turizma’ održanoj sinoć u hotelu Osejava.

Na tribini su sudjelovali savjetnica za projekte i razvoj Grada Makarske Lidija Vukadin Vranješ i ravnatelj Gradske galerije ‘Antun Gojak’ Josip Karamatić kao članovi radne grupe za izradu Plana razvoja kulturnog turizma grada Makarske, zatim pročelnik Odjela za komunalne djelatnosti Grada Makarske Matko Lovreta, predsjednik radne skupine za izradu Pravilnika o uređenju stare gradske jezgre, Anita Gamulin, viša savjetnica i konzervatorica Konzervatorskog odjela u Splitu, te moderator Petar Kelvišer, predsjednik Građanske inicijative ‘Ruke za bolju Makarsku’.

Za tribinu je vladalo veliko zanimanje javnosti, a pratili su je Jagoda Martić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Makarske i dogradonačelnik Miroslav Družianić, te županijski vijećnik Igor Batošić.

 

Kulturni turizam u porastu

 

Lidija Vukadin Vranješ podsjetila je da je kulturni turizam u Hrvatskoj u povojima, stoga ni Makarska nije iznimka. Imajući u vidu da turistička kretanja otkrivaju kako 40 posto turista putuje radi novih kulturnih doživljaja. Ne zaboravimo da ti turisti potroše duplo više od običnih gostiju. Ta će brojka godišnje rasti 15 posto do 2020., moramo ozbiljno shvatiti postavljeni Plan razvoja kulturnog turizma koji će biti dio Strategije razvoja grada, istaknula je Vukadin Vranješ. – Grad trenutno radi na projektu ‘Revitalizacija kulturno-povijesne baštine Kotišine’ vrijednom 17 milijuna kuna. Uz obnovu crkava sv. Ante i sv. Martina u sklopu Velikog kaštela uredit će se interpretacijski centar – najavila je.

- Kroz Makarsku su prošli ratovi, vlasti, prirodne pošasti, ali grad se uvijek razvijao. Turizam i baština se uvijek ne prepoznaju. Stoga je cilj da se bogata graditeljska baština iskoristi za razvoj turizma. Ona je u najvećem dijelu barokna, a dio je iz 19. i 20. stoljeća. Zaštićena gradska jezgra je područje od palače Tonoli do Franjevačkog samostana i Stare škole. To je srce grada i treba je očuvati – naglasio je Josip Karamatić, dodajući da treba raditi na očuvanju mirko jezgri kao što su Veliko Brdo, Puharići, Kotišina, Makar.

 

Barokni grad mora progledati u svom mediteranskom ugođaju

 

Konzervatorica Gamulin ustvrdila je da je Makarska lijep barokni grad u kojem se ugodno živi, i tu priču treba prezentirati gostima. Kačićev trg, Kalalarga i Lištun su tri žarišta, kao i deset baroknih kuća i palača, sa svime time se treba dičiti. Da bi se to i postiglo, mora se uvesti reda i revitalizirati staru gradsku jezgru. – Lišiti ih reklama, tendi, klima uređaja, izraditi poučne table, obilježiti važne građevine. Grad Makarska mora ujednačiti urbanu opremu. Barokni grad mora progledati. Mora se donijeti Pravilnik, do sada se preskromno bavilo starom gradskom jezgrom. To se ne može dogoditi preko noći, ali se mora utvrditi red da bi se postigla ujednačenost. Korak po korak, ali ujednačeno i konzistentno. Grad mora biti mjesto ugodnog življenja jednog mediteranskog grada. Vaš forte mora biti čist grad bez kakvofonije. U sve to treba uključiti javnost, građane koji žive i rade u staroj gradskoj jezgri. Makarska zaslužuje Gradski muzej od formata. Postoji ideja o novom prostoru za Malakološki muzej, i to je dobro – poručila je Gamulin. Naglasila je i da se stambena ekspanzija u Makarskoj negativno odrazila na sami stari dio grada.

Matko Lovreta je pojasnio da se Pravilnikom koji je u začetku želi očuvati ljepotu gradske jezgre prilagoditi zahtjevu vremena, a to je najbolja pozivnica turistima za dolazak u Makarsku. – Treba donijeti i odluku kojom će se provoditi Pravilnik. U uređenju štekata, isticanju reklama, postavljanju tenda teži se jednoobraznosti, jednakosti i minimalizmu. U sve ćemo uključiti javnost kroz radionice, a prvu ćemo organizirati uskoro.

 

Na red će doći i Peškera

 

Na tribini su građani koji imaju poslovne prostore u Kalalargi i šire iskazali nezadovoljstvo zašto se upravo u njihovoj ulici prvo počeo uvoditi red, a ne na Peškeri i plaži, gdje je nered u svakom smislu, naglasili su. Smeta ih zašto ne smiju ništa izlagati izvan svojih dućana ili ugostiteljskih objekata. Drže da na taj način stari dio grada zamire, jer čime će to privući turiste, pitali su. Matko Lovreta je odgovorio da se sad razgovara o ovom projektu – uređenju stare gradske jezgre, a dalje će se nastaviti i šire u gradu. Gradsko vijeće je donijelo Odluku o komunalnom redu. Vlasnici dućana i ponuditelji ostalih usluga mogu osmisliti način kako nekim predmetom ili ukrasom zainteresirati kupce za dolazak u prostor, ali to ne smije biti preveliko, i mora se unositi kada dućan ne radi.

Grad je upozoren na nedovršene radove u Kalalargi, a najviše primjedbi se odnosilo na HEP i kanalizaciju. Odgovoreno je da će komunalni redari izaći na teren, i problemi će se sanirati u skoro vrijeme.

– U svakom slučaju, računamo na mišljenje i suradnju s građanima, poručili su sudionici tribine, jedne u nizu koja vodi uređenju stare gradske jezgre ugodne za život, a privlačne turistima.

J. Morović
 

makarska logo