33°C weather icon

Aktualizirana žičara na Biokovo

01.09.2008.

9.9.08.


Polazna stanica na Zagonu


Gradsko poglavarstvo na prošlotjednoj sjednici donijelo je zaključak o pokretanju inicijative za izgradnju žičare, a koja je predviđena Prostornim planom. Odredit će se i odbor za provođenje svih potrebnih radnji za izgradnju.
Polazna stanica bit će na Zagonu, a već 26. rujna u izviđanje nove lokacije stiže Josip Modrić, predstavnik najvećeg proizvođača žičara.

Izgradnja žičare do Vošca spada u onaj niz velikih projekta o kojima Makarska sanja više desetljeća, a nikako da ih ostvari, iako bi joj takva investicija donijela novu dimenziju turističkog razvoja. Gradsko poglavarstvo ovih je dana aktualiziralo temu povezivanja obale i planine "žicom". Uskoro bi se trebalo znati koji je najpovoljniji oblik realizacije projekta. Već se sada može govoriti o dioničkom društvu te će prvi korak biti organiziranje firme s ulagačima zainteresiranim za investiranje u vrlo zanimljiv projekt. Ujedno se pristupa sređivanju dokumentacije i pronalasku nove lokacije za polazište žičare iz Makarske. Naime, desetljećima čuvana Glavica iznad osnovne škole u centru kao zelena zona s platformom odakle se žičara diže prema Vošcu pretvorena je novim Prostornim planom iz studenog 2006. u građevinsko područje. Godinama rezervirana zona žičare je izbrisana i prebojena u žuto. Polazna stanice žičare sa sredine uzvisine premještena je znatno istočnije u potok, odakle joj je praktički nemoguće krenuti, odnosno zahtijevalo bi znatna sredstva za uspostavljanja tehničke mogućnosti.
Isto se dogodilo i s koridorom do biokovskog Vošca, koji je također u propisanoj širini godinama ostavljan kao zelena sigurnosna "traka" na kojoj se nije smjelo graditi. Ako bi se stara planirana trasa žičare ipak ostavila, prolazila bi iznad krovova kuća što dodatno čini žičaru upitnom iz sigurnosnih razloga.
Stoga je sadašnja vlast odlučila da se polazna stanica uredi na predjelu Zagon. Kako doznajemo od dogradonačelnika Ante Novaka, 26. rujna u izviđanje nove lokacije stići će Josip Modrić, skijaški prvak bivše države, i predstavnici najvećeg proizvođača žičara kako bi ocijenili teren za polazište. Stanica bi bila odmaknuta od sadašnje balirke smeća na Zagonu koja ionako na tome mjestu neće ostati dulje od tri godine te neće smetati. Također ima dovoljno mjesta za uređenje velikog parkirališta. Nova lokacija unijet će se u izmjene i dopune prostorno planske dokumentacije. Aktivirat će se i udruga Skijališni centar Biokovo, budući se izgradnjom žičare otvara mogućnost brzog uređenja skijališnih staza.


Biokovo i kao skijalište

Još je 2004. izrađena studija skijališta na Biokovu. U timu je bio Tone Vogrinec, alfa i omega slovenskog skijanja te veliki poznavatelj svjetskih skijališta, koji se također uvjerio o snježnim mogućnostima Biokova. Po narudžbi Ministasrtva turizma studija je kompletirana razvojem zimskog i planinskog turizma povezanog s primorskim. U njegovu timu je surađivao i Stipe Božić koji je spustom na skijama od vrha Sv. Jure prema Zagvozdu dokazao kako postoje prirodni preduvjeti za uređenje skijaških staza,te je dokazano kako Biokovo može biti iskorišteno i kao skijalište te pružati mnoge zimske radosti turistima i domaćim ljubiteljima snijega, više od 4 mjeseca. U ostalim godišnjim dobima rekreacija, sport i uživanje su raznovrsni.
Odavno je ocijenjeno da Hrvatska ima jedne od najboljih prirodnih uvjeta sportsko rekreativne ponude na Mediteranu, ali do danas nisu iskorištene u temeljenu turističku ponudu posebno uključivanjem planinskih dijelova koji se nalaz uz morsku obalu.

Projekti već postoje
Investprojekt je također 1990. izradio idejno rješenje žičare Biokovo, tako da bi se jedan od postojeća dva projekta mogla koristiti za ubrzavanje ishođenja dokumentacije za žičaru.
Prastare priče o izgradnji biokovske žičare s promjenom ekonomskih odnosa u Hrvatskoj dobila je novi epilog u imenima vodećih ljudi hotelske kuće. Oni koji su najglasnije po eminentnim turističkim skupovima propovijedali nužnost izgradnje "žice" do Biokova i licitirali s kojekakvim projektima, sve radi napretka ovdašnjeg turizma, kupili su 20 tisuća kvadrata " zelene" Glavice i pretvorili je u "žutu" građevinsku zonu. Kvadrati plaćeni 1998. po 15 DEM-a danas su najmanje deset puta vrjedniji. Kada na njima niknu stambene zgrade, zarade će biti enormne. Zato je žičara kao javni interes do danas ostala samo puka priča.
A.D.

 

 


makarska logo